TEOLOŠKO-KATEHETSKI INSTITUT SUBOTIČKE BISKUPIJE
Za
studente

Adresa:
Trg Žrtava Fašizma 19
24000 Subotica
Tel: 024/553-610
tki@tippnet.co.yu
Rektor:
Mons. dr. Pénzes János
Trg rtava Fašizma 19
24000 Subotica
Prorektor hrvatskog odjela:
Dr. Andrija Kopilović
Starine Novaka 58
24000 Subotica
Tel/Fax: 024/566-364
tki@tippnet.co.yu
Prorektor mađarskog odjela:
Dr. o . Harmath Károly OFM
Cara Dušana 4
21000 Novi Sad
Tel/Fax: 021/469-474
agape@eunet.yu
Tajnik Instituta:
Mr. Josip Ivanović
Mije Mandića 7
24000 Subotica
Tel: 024/562-513
josivan@eunet.yu
NATJECAJ ZA
UPIS NA TKI 2002 (.doc Word dokument)
PRIJAVA ZA UPIS NA TKI
2002 (.doc Word dokument)
Što je Teološko-katehetski institut?
Teološko-katehetski institut Suboticke biskupije je znanstveno-teološka
ustanova Suboticke biskupije za izobrazbu kateheta i katehistica, te drugih
crkvenih službi.
Tko, kada i gdje ga je osnovao?
Suboticka biskupija je raspadom bivše Jugoslavije (SFRJ)
ostala u njenom sadašnjem dijelu (SRJ). Nagli prekid veza sa ostalim
biskupijama i narocito nepostojanje nijednog teološkog ucilišta
u sadašnjoj Jugoslaviji, a i zbog smanjenja broja svecenika u Subotickoj
biskupiji, kao i u ostalim granicnim biskupijama Jugoslavije pojavila se ozbiljna
potreba osposobljavanja kadrova za katehete kao i za druge crkvene službe
koje ce sve više morati preuzimati civili u službi Crkve. Pedeset
godina komunizma je teško naslijede sa kojim se danomice hvataju u koštac
svecenici kako suboticke, tako i ostalih jugoslavenskih biskupija. Citave
generacije su ostale bez temeljnih znanja o vjeri svojih djedova. Tu je zadaca
Crkve u koju se moraju sve više ukljucivati i civili, koji medutim za
ovaj svoj angažman moraju biti pripremljeni. Iz tih razloga je suboticki
biskup, msgr. János Pénzes osnovao Teološko-katehetski
institut aktom o osnivanju pod brojem 1510/1993. od 21. studenog 1993. godine.
Razlozi i potreba osnivanja TKI
Suboticka biskupija je najbrojnija katolicka dijeceza u SR Jugoslaviji,
pa tako i najveci dio odgovornosti za položaj i djelovanje katolicke
crkve snosi upravo ova dijeceza. Osim što je jugoslavenska stvarnost
bremenita sa 50 godina komunisticke diktature, njena je glavna znacajka da
je veoma "vruce" ekumensko podrucje u kojem su ostali ucesnici osim
najbrojnijih pravoslavaca još: reformisti, evangelici, adventisti, baptisti,
i još 26 drugih manjih zajednica, koje pretežno djeluju u urbanim
podrucjima.
Od svih spomenutih zajednica - pravoslavna ima najrazvijeniju strukturu školskih
institucija za obrazovanje kako klera tako i laika. Naime, u praksi Srpske
pravoslavne crkve je redenje svecenika poslije završene tzv. "bogoslovije"
koja je ustvari srednja škola u trajanju od 5 godina. Nakon njenog završetka
kandidati se žene te nakon toga primaju sveti red. Takvih bogoslovija
na teritoriju ove zemlje ima tri. Osim toga ova zajednica ima i Teološki
fakultet sa sjedištem u Beogradu, gdje se školuju uglavnom monasi
(kasniji kandidati za episkope) i poneki svjetovni svecenik. Otvorena je u
novije vrijeme (od 1991. godine) i mogucnost teološkog obrazovanja laika,
gdje se uglavnom upisuju intelektualci raznih profila, od kojih poneki primaju
i red dakonata. Otvorena je mogucnost i za školovanje ženske omladine
na spomenutom fakultetu. Adventisti su nakon secesije formirali svoju Višu
teološku školu za zadovoljavanje kako svojih kadrovskih potreba,
tako i za potrebe svoje vjernicke inteligencije. I Evangelici imaju u novije
vrijeme svoje ucilište.
U sveukupnim dogadanjima u kojima živimo, spoznali smo izuzetno veliku
potrebu formiranja solidne katolicke inteligencije. Naša je situacija,
zaista, sasvim specificna iako se cesto povlace paralele izmedu nas i recimo
Madarske ili Hrvatske, s obzirom na cinjenicu da su i spomenute zemlje bile
opterecene bremenom komunizma. Ali situacija je ipak mnogo složenija
kod nas. Naime, dok Madari katolici cine dvotrecinsku vecinu u svojoj državi,
ili Hrvati koji su gotovo homogeno pripadnici Katolicke crkve u Hrvatskoj,
te je potrebno lijeciti samo "rane" nastale u periodu komunizma,
dotle u našoj situaciji, osim svega toga, stalno valja imati na umu i
cinjenicu da smo mi katolici u SR Jugoslaviji u manjini - mi smo dijaspora
katolicanstva. U ovoj zemlji od oko deset milijuna stanovnika ima svega 500.000
nas katolika, a od toga oko 300.000 pripada Subotickoj biskupiji.
Kako je sve krenulo?
U najtežim danima rata na podrucjima bivše Jugoslavije,
jer je to tada vec bilo moguce uciniti, krenuli smo 1994. godine sa radom
na Teološko-katehetskom institutu za potrebe u prvom redu naše dijeceze,
ali kako se to u praksi dogada i za potrebe ostalih dijeceza ove države.
Broj svecenika se stalno smanjivao, tako da danas od 110 župa koliko
ima u našoj biskupiji svega 60 ima svoje župnike. Ta cinjenica i
izrazita potreba formiranja kakvog takvog liturgijskog a narocito katehetskog
života u župama bez župnika, navodila nas je na misao da moramo
nužno oformiti jedno ucilište koje ce osposobiti laike za te potrebe.
Osim toga dali su se u to vrijeme od strane nekih naših politicara dosta
ozbiljni nagovještaji o uvodenju pravoslavnog vjeronauka u školski
sistem. Narocito nas je ova mogucnost potakla da i u vrijeme krize i bezizglednosti,
pa ako hocete i bez zatvorene financijske konstrukcije udemo u osnivanje ovog
Instituta. Bilo za nas porazno da su u školama prisutni katehete pravoslavnih
a da mi nismo u stanju dati i svoj doprinos. Pored svega toga nije na posljednjem
mjestu ni potreba temeljnije teološke formacije naših katolickih
intelektualaca, pregalaca na raznim podrucjima društvenoga života
i rada.
Tko su profesori Instituta?
Profesori Instituta mogu biti svecenici, redovnici i svjetovnjaci
koji prema normama kanona Zakonika kanonskog prava ispunjavaju uvjete biti
predavaci-odgajatelji i koji imaju odgovarajucu strucnu spremu i akademsku
titulu. Profesore Instituta imenuje rektor - Ordinarij Suboticke biskupije.
Profesori prilikom imenovanja u smislu odredaba Zakonika kanonskog prava,
pred Ordinarijem Suboticke biskupije svecano ispovijedaju vjeru i potpisuju
ispovijed vjere.
Što se radi na Institutu?
Nastava na Institutu se izvodi prema sljedecem nastavnom planu:
...
Nastavnim planom predvideni su i sljedeci obavezni seminari u trajanju od
6 sati po seminaru semestralno:
- svjetska književnost,
- latinski jezik,
- strani jezik (svjetski: engleski, španjolski, njemacki, francuski ili
talijanski),
- katehetika i
- jedan od glavnih predmeta po izboru studenta.
Tko su studenti Instituta?
Teološko-katehetski institut Suboticke biskupije trenutno
pohada 135 aktivnih studenata. Nastava se odvija na dva nastavna jezika (koji
su i službeni jezici ove biskupije) hrvatskom i madarskom. Studenti su
rasporedeni u cetiri odjeljenja vec prema nastavnom jeziku i mjestu stanovanja.
Nastava je organizirana vikendima. Pored toga se radi još i seminarski
oblik rada te konsultacije i naravno kolokviji i ispiti.
U cemu može pomoci Institut?
Ocekuje se koliko je i gdje je moguca obnova kakvog takvog liturgijskog
života narocito u dijasporalnim župama kao i poboljšanje kateheze
cak i u aktivnim župama gdje su svecenici ili vec stari ili prezauzeti
sveukupnim pastoralnim radom. Sve ovo se naravno uglavnom odnosi i na ostale
jugoslavenske biskupije (barska, beogradska, kotorska, grkokatolicka i zrenjaninska).
Tko može postati slušac Instituta?
Na Institut se mogu upisati odrasli kršcani-katolici koji
imaju završenu cetvorogodišnju srednju školu (ili koji još
viši stupanj) i koji polože prijemni ispit, a koji se žele ukljuciti
u službu Crkve, o cemu se izjašnjavaju na samom upisu. Takvi kandidati
trebaju imati preporuku mjesnog župnika, odnosno Ordinarija, (ako je iz
druge dijeceze).
Na Institut se mogu upisati i svi gradani bez obzira na vjersku pripadnost,
oni ne moraju imati preporuku nadležnog župnika - odnosno Ordinarija,
s time da lica bez preporuke sama snose cjelokupne troškove studija na
Institutu.
Institut organizira pripremni tecaj za polaganje prijemnog ispita, koji obuhvaca
pripremu iz sljedecih kolegija koji ce se polagati u okviru prijemnog ispita:
- temelji vjere,
- maternji jezik i
- metodologija znanstvenog rada.
Tko je patron Instituta?
Za Dan Instituta, odnosno za zaštitnika Instituta odreduje
se sveti Albert Veliki, biskup i crkveni naucitelj, ciji je spomendan 15. studenog.
Promocije na Institutu vrše se na Dan Instituta.
Mr. Josip Ivanović
|