TEOLO©KO-KATEHETSKI INSTITUT
SUBOTIČKE BISKUPIJE

Za studente

Adresa:
Trg ®rtava Faąizma 19
24000 Subotica
Tel: 024/553-610
tki@tippnet.co.yu

Rektor:
Mons. dr. Pénzes János
Trg Žrtava Faąizma 19
24000 Subotica

Prorektor hrvatskog odjela:
Dr. Andrija Kopilović
Starine Novaka 58
24000 Subotica
Tel/Fax: 024/566-364
tki@tippnet.co.yu

Prorektor mađarskog odjela:
Dr. o . Harmath Károly OFM
Cara Duąana 4
21000 Novi Sad
Tel/Fax: 021/469-474
agape@eunet.yu

Tajnik Instituta:
Mr. Josip Ivanović
Mije Mandića 7
24000 Subotica
Tel: 024/562-513
josivan@eunet.yu

NATJECAJ ZA UPIS NA TKI 2002 (.doc Word dokument)
PRIJAVA ZA UPIS NA TKI 2002 (.doc Word dokument)

©to je Teoloąko-katehetski institut?

Teoloąko-katehetski institut Suboticke biskupije je znanstveno-teoloąka ustanova Suboticke biskupije za izobrazbu kateheta i katehistica, te drugih crkvenih sluľbi.

Tko, kada i gdje ga je osnovao?

Suboticka biskupija je raspadom bivąe Jugoslavije (SFRJ) ostala u njenom sadaąnjem dijelu (SRJ). Nagli prekid veza sa ostalim biskupijama i narocito nepostojanje nijednog teoloąkog uciliąta u sadaąnjoj Jugoslaviji, a i zbog smanjenja broja svecenika u Subotickoj biskupiji, kao i u ostalim granicnim biskupijama Jugoslavije pojavila se ozbiljna potreba osposobljavanja kadrova za katehete kao i za druge crkvene sluľbe koje ce sve viąe morati preuzimati civili u sluľbi Crkve. Pedeset godina komunizma je teąko naslijede sa kojim se danomice hvataju u koątac svecenici kako suboticke, tako i ostalih jugoslavenskih biskupija. Citave generacije su ostale bez temeljnih znanja o vjeri svojih djedova. Tu je zadaca Crkve u koju se moraju sve viąe ukljucivati i civili, koji medutim za ovaj svoj angaľman moraju biti pripremljeni. Iz tih razloga je suboticki biskup, msgr. János Pénzes osnovao Teoloąko-katehetski institut aktom o osnivanju pod brojem 1510/1993. od 21. studenog 1993. godine.

Razlozi i potreba osnivanja TKI

Suboticka biskupija je najbrojnija katolicka dijeceza u SR Jugoslaviji, pa tako i najveci dio odgovornosti za poloľaj i djelovanje katolicke crkve snosi upravo ova dijeceza. Osim ąto je jugoslavenska stvarnost bremenita sa 50 godina komunisticke diktature, njena je glavna znacajka da je veoma "vruce" ekumensko podrucje u kojem su ostali ucesnici osim najbrojnijih pravoslavaca joą: reformisti, evangelici, adventisti, baptisti, i joą 26 drugih manjih zajednica, koje preteľno djeluju u urbanim podrucjima.
Od svih spomenutih zajednica - pravoslavna ima najrazvijeniju strukturu ąkolskih institucija za obrazovanje kako klera tako i laika. Naime, u praksi Srpske pravoslavne crkve je redenje svecenika poslije zavrąene tzv. "bogoslovije" koja je ustvari srednja ąkola u trajanju od 5 godina. Nakon njenog zavrąetka kandidati se ľene te nakon toga primaju sveti red. Takvih bogoslovija na teritoriju ove zemlje ima tri. Osim toga ova zajednica ima i Teoloąki fakultet sa sjediątem u Beogradu, gdje se ąkoluju uglavnom monasi (kasniji kandidati za episkope) i poneki svjetovni svecenik. Otvorena je u novije vrijeme (od 1991. godine) i mogucnost teoloąkog obrazovanja laika, gdje se uglavnom upisuju intelektualci raznih profila, od kojih poneki primaju i red dakonata. Otvorena je mogucnost i za ąkolovanje ľenske omladine na spomenutom fakultetu. Adventisti su nakon secesije formirali svoju Viąu teoloąku ąkolu za zadovoljavanje kako svojih kadrovskih potreba, tako i za potrebe svoje vjernicke inteligencije. I Evangelici imaju u novije vrijeme svoje uciliąte.
U sveukupnim dogadanjima u kojima ľivimo, spoznali smo izuzetno veliku potrebu formiranja solidne katolicke inteligencije. Naąa je situacija, zaista, sasvim specificna iako se cesto povlace paralele izmedu nas i recimo Madarske ili Hrvatske, s obzirom na cinjenicu da su i spomenute zemlje bile opterecene bremenom komunizma. Ali situacija je ipak mnogo sloľenija kod nas. Naime, dok Madari katolici cine dvotrecinsku vecinu u svojoj drľavi, ili Hrvati koji su gotovo homogeno pripadnici Katolicke crkve u Hrvatskoj, te je potrebno lijeciti samo "rane" nastale u periodu komunizma, dotle u naąoj situaciji, osim svega toga, stalno valja imati na umu i cinjenicu da smo mi katolici u SR Jugoslaviji u manjini - mi smo dijaspora katolicanstva. U ovoj zemlji od oko deset milijuna stanovnika ima svega 500.000 nas katolika, a od toga oko 300.000 pripada Subotickoj biskupiji.

Kako je sve krenulo?

U najteľim danima rata na podrucjima bivąe Jugoslavije, jer je to tada vec bilo moguce uciniti, krenuli smo 1994. godine sa radom na Teoloąko-katehetskom institutu za potrebe u prvom redu naąe dijeceze, ali kako se to u praksi dogada i za potrebe ostalih dijeceza ove drľave. Broj svecenika se stalno smanjivao, tako da danas od 110 ľupa koliko ima u naąoj biskupiji svega 60 ima svoje ľupnike. Ta cinjenica i izrazita potreba formiranja kakvog takvog liturgijskog a narocito katehetskog ľivota u ľupama bez ľupnika, navodila nas je na misao da moramo nuľno oformiti jedno uciliąte koje ce osposobiti laike za te potrebe. Osim toga dali su se u to vrijeme od strane nekih naąih politicara dosta ozbiljni nagovjeątaji o uvodenju pravoslavnog vjeronauka u ąkolski sistem. Narocito nas je ova mogucnost potakla da i u vrijeme krize i bezizglednosti, pa ako hocete i bez zatvorene financijske konstrukcije udemo u osnivanje ovog Instituta. Bilo za nas porazno da su u ąkolama prisutni katehete pravoslavnih a da mi nismo u stanju dati i svoj doprinos. Pored svega toga nije na posljednjem mjestu ni potreba temeljnije teoloąke formacije naąih katolickih intelektualaca, pregalaca na raznim podrucjima druątvenoga ľivota i rada.

Tko su profesori Instituta?

Profesori Instituta mogu biti svecenici, redovnici i svjetovnjaci koji prema normama kanona Zakonika kanonskog prava ispunjavaju uvjete biti predavaci-odgajatelji i koji imaju odgovarajucu strucnu spremu i akademsku titulu. Profesore Instituta imenuje rektor - Ordinarij Suboticke biskupije. Profesori prilikom imenovanja u smislu odredaba Zakonika kanonskog prava, pred Ordinarijem Suboticke biskupije svecano ispovijedaju vjeru i potpisuju ispovijed vjere.

©to se radi na Institutu?

Nastava na Institutu se izvodi prema sljedecem nastavnom planu:

...

Nastavnim planom predvideni su i sljedeci obavezni seminari u trajanju od 6 sati po seminaru semestralno:

1. svjetska knjiľevnost,
2. latinski jezik,
3. strani jezik (svjetski: engleski, ąpanjolski, njemacki, francuski ili talijanski),
4. katehetika i
5. jedan od glavnih predmeta po izboru studenta.

Tko su studenti Instituta?

Teoloąko-katehetski institut Suboticke biskupije trenutno pohada 135 aktivnih studenata. Nastava se odvija na dva nastavna jezika (koji su i sluľbeni jezici ove biskupije) hrvatskom i madarskom. Studenti su rasporedeni u cetiri odjeljenja vec prema nastavnom jeziku i mjestu stanovanja. Nastava je organizirana vikendima. Pored toga se radi joą i seminarski oblik rada te konsultacije i naravno kolokviji i ispiti.

U cemu moľe pomoci Institut?

Ocekuje se koliko je i gdje je moguca obnova kakvog takvog liturgijskog ľivota narocito u dijasporalnim ľupama kao i poboljąanje kateheze cak i u aktivnim ľupama gdje su svecenici ili vec stari ili prezauzeti sveukupnim pastoralnim radom. Sve ovo se naravno uglavnom odnosi i na ostale jugoslavenske biskupije (barska, beogradska, kotorska, grkokatolicka i zrenjaninska).

Tko moľe postati sluąac Instituta?

Na Institut se mogu upisati odrasli krącani-katolici koji imaju zavrąenu cetvorogodiąnju srednju ąkolu (ili koji joą viąi stupanj) i koji poloľe prijemni ispit, a koji se ľele ukljuciti u sluľbu Crkve, o cemu se izjaąnjavaju na samom upisu. Takvi kandidati trebaju imati preporuku mjesnog ľupnika, odnosno Ordinarija, (ako je iz druge dijeceze).
Na Institut se mogu upisati i svi gradani bez obzira na vjersku pripadnost, oni ne moraju imati preporuku nadleľnog ľupnika - odnosno Ordinarija, s time da lica bez preporuke sama snose cjelokupne troąkove studija na Institutu.
Institut organizira pripremni tecaj za polaganje prijemnog ispita, koji obuhvaca pripremu iz sljedecih kolegija koji ce se polagati u okviru prijemnog ispita:

• temelji vjere,
• maternji jezik i
• metodologija znanstvenog rada.

Tko je patron Instituta?

Za Dan Instituta, odnosno za zaątitnika Instituta odreduje se sveti Albert Veliki, biskup i crkveni naucitelj, ciji je spomendan 15. studenog. Promocije na Institutu vrąe se na Dan Instituta.

Mr. Josip Ivanović