Aktualnosti
Povijest
Bula
Biskup
Mapa biskupije
Središnje ustanove
Katedrala
Župe i svećenici
Školstvo
°
TKI
°
Paulinum
°
Školski vjeronauk
°
Augustinianum
Redovnici i redovnice
Caritas
Kršćani zajedno
Svetac tjedna
Duhovno štivo
Foto galerija
Knjiga dojmova
Linkovi
Hosanafest
|
VIJESTI
2 2014 Sanacija crkve "Ime Marijino" - Stanišić
2 2014 Sanacija crkve "Ime Marijino" - Stanišić
28 2012 Poruka katoličkih biskupa za predstojeće izbore 6.05.2012. u R. Srbiji
Dragi vjernici i svi ljudi dobre volje,
temeljno načelo socijalnog nauka Katoličke crkve jest odgovornost pojedinca i zajednice za izgradnju društva u duhu istine, pravde, solidarnosti i slobode, kao i za očuvanje stvorenog svijeta. Ta odgovornost se izražava na različite načine, a osobito putem demokratskih političkih izbora.
Sveta Majka Crkva ne želi izravno sudjelovati u vođenju politike i uređivanju društvenih struktura, jer to nije njezina zadaća. No, njezino poslanje jeste naučavati temeljna načela i neupitne vrijednosti, upućivati savjesti i ponuditi životnu opciju koja nadilazi puko područje politike. Formirati savjesti, biti zagovornicom pravednosti i istine, odgajati na individualne i političke vrline, temeljni je poziv Crkve u ovom sektoru.
Laici katolici stoga trebaju biti svjesni svoje odgovornosti u javnom životu. Oni su pozvani aktivno sudjelovati u formiranju potrebnih društvenih dogovora i u opredjeljenju protiv nepravde. Dostojanstvo i dobro svake ljudske osobe temeljni je kriterij tog djelovanja, koje vodi ka očuvanju osobnog, vjerskog i kulturnog identiteta, te obiteljskih vrijednosti i stvaranju preduvjeta za bolju budućnost.
Zato Crkva mora govoriti o temama koje se tiču izgradnje pravednijeg društva s ljudskim licem. U skladu s čovjekovom društvenom naravi, dobro svakog pojedinca nužno je u vezi s dobrom cijele društvene zajednice ili općim dobrom. Za to dobro bitno je slijedeće: ono pretpostavlja poštivanje i promicanje temeljnih prava svake osobe kao takve; potom traži blagostanje i razvitak duhovnih i vremenitih dobara zajednice; te konačno uključuje osiguravanje mira i sigurnosti skupine i njezinih članova, odnosno stabilnost i sigurnost pravednog društvenog poretka. Tako postaje jasno da ljudska osoba predstavlja posljednji cilj društva, a njezino poštovanje iziskuje poštovanje prava koja proistječu iz ljudskog dostojanstva samim time što je biće stvoreno na Božju sliku i priliku.
Zato smo mi vjernici pozvani 6.05.2012. izići na izbore, te po savjesti dati glas onima koji najviše podržavaju spomenute kršćanske vrijednosti. Neizlaženjem na izbore ili ubacivanjem „praznih listića“ u glasačke kutije negiramo svoju odgovornost za društvo u kojem živimo. Takvo vladanje pretvara se u negativan protest, u propuštanje vlastitog udjela u izgradnji pravednijeg i demokratskijeg društva, te se na taj način odričemo prava da pridonesemo formiranju vlastite budućnosti. Sudjelovati, dakle, u političkome životu i pridonositi općemu dobru osnovno je pravo i dužnost svakog čovjeka kao društvenog bića, pa ga stoga kao takvog i iskoristimo.
Zato mi biskupi osjećamo dužnost upozoriti na odgovornost svih nas za javno djelovanje i opće dobro na što nas potiče nauk Crkve. To je i razlog zašto i u prigodi ovih sveopćih izbora upućujemo poziv vama dragi vjernici i svim ljudima dobre volje neka se odgovorno pripreme i pristupe izborima. Sudjelovati u političkome životu i pridonositi općemu dobru osnovno je pravo i dužnost svakog čovjeka kao društvenog bića. Stoga vas pozivamo da pristupite izborima s moralnom i društvenom sviješću i odgovornošću, jer ćete tako dati svoj učinkoviti doprinos daljnjem razvoju naše zemlje. Potičemo vas nadalje da u Marijinu mjesecu svibnju posebice molite za slogu i mir, radost i napredak naše zemlje.
Vaši biskupi
20 2012 Poruka naših biskupa u povodu referenduma o pristupanju R. Hrvatske EU
Dragi naši vjernici, državljani Republike Hrvatske!
Biskupi Hrvatske biskupske konferencije svojim pismom od 17. siječnja 2012. pozvali su vjernike i sve ljude dobre volje da u nedjelju 22. siječnja 2012. godine iziđu na referendum i po savjesti daju svoj odgovor na postavljeno pitanje.
Njihovu pozivu pridružujemo se i mi, katolički biskupi kojima je povjerena pastoralna skrb i za vjernike katolike pripadnike Hrvatske nacionalne manjine, među kojima su mnogi državljani i Republike Hrvatske. Svi mi, koji smo ujedno i državljani Republike Hrvatske, pozvani smo dati svoj doprinos ovoj nesumnjivo vrlo značajnoj povijesnoj odluci Hrvatskoga naroda.
»Činjenica je da „Hrvatska pripada tisućljetnom europskom kulturnom i civilizacijskom krugu“ (Benedikt XVI, 2006), zbog čega se smijemo opravdano nadati da će nam u tom društvu i budućnost biti bolja i sigurnija nego izvan njega – ističku hrvatski biskupi u svojoj poruci, te uvjeravaju – više od straha od Europske Unije treba nam biti na srcu briga za razvijanje zdrave nacionalne samosvijesti i nemalih potencijala koje naša zemlja i ljudi nose u sebi.« Sam sveti otac Benedikt XVI., prigodom svog nedavnog pastoralnog pohoda Hrvatskoj, poručio je: »Proces ulaska u Europsku Uniju je proces međusobnog davanja i primanja. I Hrvatska svojom poviješću, svojom ljudskom i gospodarskom sposobnošću daje, ali i prima, naravno, proširujući tako vlastite obzore i živeći u toj ne samo gospodarskoj, već nadasve kulturnoj i duhovnoj razmjeni.«
Dragi naši vjernici, državljani Republike Hrvatske, svoju građansku dužnost možete obaviti u Konzulatu RH u Subotici, odnosno Amabsadi i Konzulatu RH u Beogradu i to u nedjelju 22. Siječnja 2012. od 7 do 19 sati.
Dok ovih dana osobito molimo za domovinu Hrvatsku, kako bi njezini građani donijeli ispravnu odluku o svojoj budućnosti, na sve povjereno nam stado zazivamo Božji blagoslov.
Vaši biskupi
5 2011 Božićna poruka dr. Ivana Penzeša, subotičkog biskupa
Rođenjem Isusa Krista Bog našoj ljudskoj naravi želi dati udjela u svome božanstvu.
Kršćanska braćo i sestre!
Rođenjem Isusa Krista, Spasitelja, od Djevice Marije Bog nam pokazuje da je utjelovljenjem uzeo ljudsko tijelo te da želi ne samo biti suputnikom i supatnikom našega života, nego ga pobožanstveniti. Sve se ovo veliko otajstvo skriva u slikama malenoga božićnoga Djeteta.
Slika malenoga djeteta pokazuje nam veliku snagu promjene. Blažena Djevica Marija i sveti Josip najsvjetliji su primjeri kako Bog mijenja čovjeka uzdižući ga do neslućenih visina. Oni nam pokazuju da i mi možemo biti bolji i drugačiji, da se pobožanstvenjenje može dogoditi i u našem životu.
Slavlje Božića poziva nas da otvorimo vrata svoga srca svjetlu svijeta Isusu Kristu koji nam omogućava postati djecom Božjom. On, naš brat, želi biti s nama. On, Gospodar naš, želi nas ugostiti kod svoga stola. Potrebno je samo tom najvećem Gostu i Gospodaru života otvoriti vrata našeg srca na koja kuca. Potrebno mu je dopustiti da kao Gost i Gospodar uđe u naš život. Potrebno ga je priznati svojim i prepoznati ga bratom. Često, nažalost, Bog nailazi na zatvorena vrata. Zatvorena vrata, kao i one noći u Betlehemu kad za njega nije bilo mjesta. Nemali je broj ljudi koji se čak i od Boga straše za svoje živote. Oko sebe podižu zidove i svojim snagama žele rasvijetlili tamu vlastitog života. Međutim, ne spoznaju da svjetlo opraštanja i oslobođenja ne dolazi od njih samih, jer Kralj mira i mironosni Osloboditelj ne stanuje u njima. To je razlog što mnogi, čak i u svete božićne dane, nemaju mira u srcu, niti nade u oproštenje. Upravo za Božić mnogi ljudi ne dopuštajući svjetlu Božjemu da prosvijetli njihove živote, jer čine djela tame. Upravo se za Božić, nažalost, događaju najveće svađe, rastave, preljubi pa čak i ubojstva. Tama i sjena zla najjasnije se vidi kad zasja svjetlo spasenja i dobrote. Zato je potrebno otvoriti vrata svoga srca.
Otvoriti vrata srca za nas kršćane danas na Božić znači uočiti u našim okruženjima bližnje u potrebi. One, koji su bez doma, ne samo bez kuće i stana, nego one koji u svom vlastitom boravištu nemaju mira u srcu niti nade da će ga naći. Pomoći zavađenima da se pomire i potraže novi put jedni prema drugima, to za nas znači otvoriti vrata našega srca. Nahraniti gladne ljubavi, smiješkom i toplom riječju, zagrljajem i ohrabrenjem. Često pri tome nailazimo na zatvorena vrata, no ne trebamo odustati. Valja nam potražiti nove mogućnosti, pa ako su vrata zatvorena, možda možemo pokucati na prozor. Ljubav je domišljata.
Ovim mislima želim svima čestit Božić o blagoslovljenu Novu Godinu!
+ Ivan
biskup
20 2011 ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE O RESTITUCIJI
16 2010 BOŽIĆNA PORUKA DR. IVANA PENZEŠA, SUBOTIČKOG BISKUPA
Sazdao si čovječje dostojanstvo i još divnije ga obnovio.
Kršćanska braćo i sestre!
Božja ljubav prema čovjeku pokazala se ponajprije u otajstvu stvaranja čovjeka. Od svega stvorenog čovjek je jedini stvoren na sliku Božju. Bog ga je učinio sebi sličnim.
Nama ljudima Bog je darovao dostojanstvo djece Božje. Bog nas je stvorio kao prijatelje i suradnike. Dao nam je sposobnost da ljubimo i stvaramo. Bog i čovjek su bili zajedno. Čovjek je stvoren tako čudesno. Darovano mu je dostojanstvo i neupitna vrijednost.
Nažalost, čovjek je po nagovoru Zloga izigrao Božje povjerenje i Božje prijateljstvo. Okrenuo leđa svome Stvoritelju. Prvim grijehom i svakim pojedinim koji je kasnije usljedio, čovjek je zanijekao svoju ljudskost, svoju sličnost s Bogom i svoje dostojanstvo.
Tada se ponovno pokazuje koliko nas Bog ljubi. Objavio nam se, kako bi nas priveo na put ljubavi, a u punini vremena poslao je svoga Sina koji je smrću na križu obnovio dostojanstvo paloga čovjeka.
Isusovom smrću svi smo spašeni od vječne smrti i propasti. Omogućeno nam je da ponovno osjetimo Božju ljubav. Bog Isus Krist uzeo je našu ljudsku narav kako bi stvatko od nas imao mogućnosti postati dionikom njegova božanstva.
Isus je svojim utjelovljenjem i rođenjem pokazao koliko cijeni čovjeka i kako se može biti čovjekom. Svojim izborom neimaštine i odbačenosti od početka do kraja života, on se poistovjećuje s onima koji su najbjedniji od svih ljudi. I tako Isus daje svjedočanstvo o neotuđivosti ljudskoga dostojanstva. Nitko radi vlastite neimaštine ili nevolje ne gubi svoje dostojanstvo, jedino ga drugi ljudi manje prepoznaju i cijene. Zato nas Božić uči da prihvatimo Božju ljubav prema čovjeku i da tom ljubavlju darivamo sebe i druge.
Božićno otajstvo u sebi nosi četiri važne dimenzije. Prvenstveno sadrži povijesno prisjećanje na događaj koji se zbio u Betlehemu. Njemu je prethodio proročki navještaj, a slijedi ga dimenzija nepestanoga posadašnjenja. Konačno, tu je i usmjerenost ka vječnosti.
Onima koji prihvaćaju slijediti Isusa dariva se punina života: u njima božanska slika biva obnovljena i dovedena do savršenstva. Ovo je plan Božji s ljudskim bićima: da postanu „suobličeni slici Sina njegova“ (Rim 8, 29; usp. Ivan Pavao II., Evangelium vitae). Samo tako, u sjaju te slike, čovjek može biti oslobođen od robstva idolatrije, može obnoviti raspršeno bratstvo i pronaći svoj identitet. Način na koji se Krist utjelovio i način na koji je rođen pokazuje nam jasnu sliku Boga koji ne pristaje da mi raspolažemo njime, nego nas poziva da zajednički prispijemo u dom Očev.
Ovim mislima svima želim čestit Božić i blagoslovljenu Novu godinu!
+ Ivan
biskup
10 2010 NATJEČAJ ZA UPIS
Rektor Teološko-katehetskog instituta Subotičke biskupije raspisuje
NATJEČAJ
za upis studenata na studije na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije u akademskoj 2010/2011. godini.
Studij na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije traje četiri godine i na razini je visoke stručne spreme.
Predavanja i seminari se održavaju vikendima (subotama i nedjeljama), a po završetku studija stječe se stručni naziv diplomiranog katehete koji omogućuje kandidatima predavanje vjerske nastave u osnovnim i srednjim školama.
Natjecati se mogu kandidati koji imaju četverogodišnju srednju školu ili više od toga.
Tijekom studija na Teološko-katehetskom institutu kandidat će imati slijedeće predmete:
Uvod u Stari Zavjet, Egzegeza Staroga Zavjeta, Uvod u Novi Zavjet, Egzegeza Novoga Zavjeta, Biblijska arheologija, Katehetika, Dogmatika, Moralno bogoslovlje, Fundamentalna teologija, Opća povijest Crkve, Nacionalna povijest Crkve, Patrologija, Duhovno bogoslovlje, Pastoralno bogoslovlje, Liturgika, Sakralna umjetnost, Crkvena glazba, Crkveno pravo, Župska administracija, Teologija ekumenizma, Povijest filozofije, Psihologija religije, Psihologija, Pedagogija, Didaktika, Sociologija i Mas-mediji i komunikacije.
Prijave sa dokumentacijom molimo slati na slijedeću adresu:
TEOLOŠKO-KATEHETSKI INSTITUT
(dr. th. Andrija Kopilović, prorektor Hrvatskog odjela TKI)
24106 Subotica
Starine Novaka 58
Tel. i fax: 024-566-546
E-mail: tki@tippnet.rs
Pored popunjenog prijavnog lista potrebno je priložiti još:
1. Izvod iz matične knjige rođenih.
2. Krsni list.
3. Fotokopiju diplome najviše završene škole (od srednje pa naviše).
4. Vlastoručno (ne tipkano) napisanu molbu za prijem na ovaj Institut koja treba sadržavati:
1. kratak životopis i 2. obrazloženje zašto se osoba upisuje na ovaj Institut.
5. Preporuku župnika (samo za one koji žele biti katehete ili raditi neku crkvenu službu).
6. Liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.
7. Dvije fotografije veličine 6 x 4 cm za indeks i za matični karton.
8 2010 HODOČAŠĆE
Međubiskupijsko pomirbeno
hodočašće u Godini svećenika
Országos engesztelő zarándoklat
a Papok Évében
DOROSLOVO – BUNARIĆ
DOROSZLÓ – SZENTKÚT
28. TRAVNJA 2010. - srijeda
2010. ÁPRILIS 28. - szerda
28. APRILA 2010.- sreda
Molimo za naše svećenike!
Imádkozzunk papjainkért!
Program:
10:00 - CENACULUM – Marijanski svećenički pokret – predvodi: P. Mato Anić, S.J.
- CENACULUM – Máriás Papi Lelkiség – Vezető: Ft. Kovács Zoltán
12:00 - KRUNICA – RÓZSAFŰZÉR
13:00 - PRILIKA ZA ISPOVIJED – GYÓNÁSI ALKALOM
15:00 - KRIŽNI PUT – KERESZTÚT
16:30 - KLANJANJE – SZENTSÉGIMÁDÁS
17:30 - PONTIFIKALNA SV. MISA – PONTIFIKÁLIS SZENTMISE
Glavni celebrant: Msgr. Dr. Orlando Antonini nadbiskup, Apostolski Nuncij
Főcelebráns: Msgr. Dr. Orlando Antonini érsek, belgrádi apostoli nuncius
19:00 - Prigodni program, podjela nagrada pobjednicima natječaja
- Alkalmi műsor, a pályázat nyerteseinek díjkiosztója
4 2010 USKRSNA PORUKA MONS. DR. IVANA PÉNZESA, SUBOTIČKOG BISKUPA
Uskrsnuće i vjera kod groba
Kršćanska Braćo i Sestre!
Kad je Isus okupljao svoje učenike pozivao ih je k sebi da dođu i vide gdje stanuje. Mnogi su dolazili k Isusu, vidjeli njegova čudesa, slušali propovijedanje, bili svjedocima njegova ponašanje prema ljudima, gledali kako moli i u svemu tome nazirali dolazak kraljevstva Božjeg među ljude.
Na uskrsno jutro Marija Magdalena, te učenici Petar i Ivan otišli su na grob u želji da ga ponovno vide, ali nisu vidjeli ništa. Grob je bio prazan. Nije bilo ničega što bi moglo naznačiti da je Isus živ, pa čak ničega od dokaza da je uopće bio živ. Nije bilo njegova tijela, po kojem su njegov Duh i duša pokazivali njegovu dobrotu i snagu dok je bio među njima, dok je liječio i činio dobra djela. Ostali su samo povoji i ručnik što su mu ga stavili preko lica. Bili su to svi ostaci njegove prijašnje prisutnosti.
Na uskrsno jutro njih troje, Marija Magdalena, Petar i učenik kojega je Isus ljubio – Ivan, otišli su do groba. Dok su se nalazili pred Isusovim grobom u njima nije bilo radosti. Daleko su bili od osjećaja kojega mi doživljavamo danas na uskrsno jutro i na svako nedjeljno jutro kad slavimo uskrsnuće. U njima se događalo nešto sasvim drugo od onoga što se u nama događa kad se okupljamo na slavlje ovog uskrsnog jutra. Oni nisu mogli u predvečerje dana Isusova uskrsnuća paliti uskrsnu svijeću u svečanom bogoslužju, nisu mogli slavili svjetlo koje nadjačava svaku tamu, pa i tamu smrti. Oni nisu slavili Život, koji nadjačava sve nevolje i pobjeđuje mrak groba. Oni nisu pjevali hvalospjeve, pozivali jedni druge na uskrsnu radost. Njima nisu zvonila zvona u znak slave Božje koja se razvila svijetom i čitavim svemirom. Njima nitko nije navijestio da je toga jutra iz groba ustao i uskrsnuo njihov i naš Gospodin, Isus Krist. „Oni još ne upoznaše Pisma da on ima od mrtvih ustati“ (Iv 20, 9), kaže posljednja rečenica današnjega evanđeoskog odlomka.
Istina, posmrtni ostaci pokojnika su nam dragocjeni jer u sebi čuvaju uspomene na prijateljstvo, njegov život. Iako s ljubavlju čuvamo stvari kojima su se naši dragi služili za ovozemaljskoga života, ipak one ne mogu nadomjestiti prijašnju ljubav i zajedništvo koje smo doživljavali. Ništa od toga ne može ponovno u život vratiti onoga koji je preminuo. No, kad umre netko od naših dragih, imamo bar „pun“ grob, a Marija Magdalena, Petar i Ivan nisu imali ni to.
Ali, Isusov grob postao je izvorištem nove stvarnosti za njih troje, za ostale učenike i za sve nas. Učenici su se susreli s Gospodinom! Oni su ga vidjeli živa, uvjerili su se i povjerovali, ona dvojica iz Emausa i Toma koji je povjerovao tek kad je sam dodirnuo Uskrsloga.
To iskustvo susreta učenici su prenijeli i nama. Ono nam je darovano vjerom Crkve koja u svojim članovima još i danas svjedoči činjenicu Kristova uskrsnuća i pobjede nad tamom groba. Svjedočanstvo je to koje govori da nam je na uskrsno jutro zagarantirana vječnost.
U teškim i tamnim trenutcima našega života, na bolesničkim posteljama, kad nas oviju tuga i beznađe, sjetimo se kako unatoč svemu tome možemo i smijemo vjerovati, i biti sigurni da je Bog jači od svega, da Bog može nadvladati sve što prijeti životu da ga uništi.
Isusov prazan grob znak je vjere, koja sigurnim drži i ono što se očima ne može vidjeti, ni ušima čuti. Praznina koja nastaje smrću postala je ispunjena. Oči više ne gledaju u prazno, nego u Krista uskrsloga. Uši više ne slušaju tišinu groba, već čuju uskrsni Aleluja.
Ovim mislima svima želim sretan Uskrs i obilje blagoslova od uskrslog Spasitelja!
+ Ivan
biskup
Arhiva vijesti >>> 
|
|
|
|
|